SHARE

Od 3. do 10. svibnja 2015.

V. uskrsna nedjelja, 3. svibnja 2015.župna misa u 9 sati.

Prva ispovijed za prvopričesnike

u crkvi svete Nediljice,

u subotu 9. svibnja, 2015. u 10,00 sati.

VI. uskrsna nedjelja, 10. svibnja 2015, misa u 8,30 i 10 sati.

Slavlje Prvi pričesti

u nedjelju 10. svibnja, 2015. u 10 sati u crkvi Svete Nediljice u Crnici.

Bit će i tiha misa u 8 sati za župljane koji nisu vezani za slavlje. 

Uzašašcće – Spasovo, četvrtak, 14. svibnja, večernje mise u 18 sati.

VII. uskrsna uskrsna, 17. svibnja 2015. župna misa u 9 sati

Duhovi – nedjela pedesetnice, 24. svibnja 2015. župne mise u 9 sati.

Presveto Trojstvo- nedjelja, 31. svibnja 2015, župne mise u 9 sati.

TIJELOVSKA PROCESIJA

Tijelovo-Brašančevo, četvrtak nakon svetkovinePresvetoga Trojstva, 4. lipnja2015.,župne mise u 9 sati u crkvi sv. Nediljice.

Večernju misu, u 19 sati u katedrali, nakon mise, Tijelovska procesija gradskim ulicama, od katedrale do samostana č. s. Dominikanki.

Misu i procesiju predvodi, o. biskup Ante Ivas.

Važnost nedjelje u kršćanskom životu

Nedjelja je prije svega dan kršćanskog bogoslužja, a središte toga bogoslužja jest sveta misa. Sveta misa je vrelo i vrhunac kršćanskog života (II vat.LG 11).  

Nedjelja je dan radosti kao i dan odmora i kršćanske ljubavi. Kršćani su svojim bližnjima oduvijek u nedjelju iskazivali čine posebne ljubavi, n. pr. pohađali bolesnike, zatvorenike i nemoćnike, posjećivali rodbinu i prijatelje, primali goste itd. Osim toga nedjelja je dan kada produbljujemo svoju duhovnu kulturu čitanjem i korisnim razgovorima, i kad u prirodi tražimo odmor i osvježenje. Prema tome nedjelja nije dan kad se ništa ne radi. Kršćani nikada, posebno u nedjelju, ne smiju raditi zlo, širiti svijet grijeha i tame. Uzdržavanjem od teških i redovitih poslova prilika je da činimo dobro gradeći s Bogom novi i bolji svijet.

Nedjeljom su se vjernici dužni sastajati zajedno, slušati Božju riječ i sudjelovati kod Euharistije, svete mise, te slaveći misu zahvaljivati Bogu koji ih”uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodi za živu nadu” (1Pt 1,3).  

Smisao slavlja sv. mise i sakramenata u župi

U Župi slaviti sakramente i svetu misu znači iznova doživjeti Kristov spasenjski silask čovjeku, a i čovjekovo uzdignuće Bogu.

U sakramentima i sv. misi Krist dolazi k nama. A oni koji primaju sakramente u Crkvi, oni koji slave svetu misu oni su dionici božanskog života, i po sv. misi i sakramentima uzdižu se k Bogu.

Tako dok se Bog, u slavlju sakramenta i svetoj misi, snizuje u čovjeka, čovjek se po istom slavlju i sakramentima uzdiže do Boga.  

Kršćansko slavlje mise i sakramenata su zapravo privelegirano vrijeme i mjesto gdje se Božansko s ljudskim, a ljudsko s Božanskim spaja.

A to se može događati samo u Kristovoj zajednici Crkvi. Crkva tako u svome bogoslužju nudi trajno iskustvo predokusa budućeg života, i udioništvo u božanskome životu preko samramenata i svete mise. To nas uči i Zapadna i Istočna Crkva.

Zato liturgija sakramenata i slavlje svete mise u Crkvi ne smiju biti bijeg od svijeta, nego milosno vrijeme (kairos) gledanja i uživanja Božje slave koja prožima čitavu prirodu i svakog pojedinog čovjeka.  

Zato su naši hrvatski biskupi zajedno s narodmo u Ninu 1976. godine učinili zavijet da će hrvatska katolička obitelj dnevno moliti i nedjeljom slaviti svetu misu (Nin 76).

Zašto dolaziti nedjeljom u crkvu i salviti svetu misu?   

1. Sudjelovanjem u zajedničkom euharistijskom slavlju u dan Gospodnji posvjedočujemo pripadnost Kristu i njegovoj Crkvi.

2. Slaveći nedjeljom Euharistiju svjedočimo svoje kršćansko zajedništvo u vjeri i ljubavi s ostalim vjernicima.

3. U salvlju svete mise, u isto vriejme, svjedočimo Božju svetost i svoju kršćansku nadu u vječno spasenje.

4. Na nedjeljnoj sv. misi uz pomoć i nadahnuće Duha Svetoga, učvršćujemo jedni druge, u vjeri, nadi i ljubavi.

 

5. Slaveći svetu misu u nedjelju mi kršćani izvršavamo treću Božju zapovijed i prvu Crkvenu zapovijed koje glase: Treća Božja zapovijed glasi:

 

Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji!

 

Prva Crkvena zapovijed glasi:

 

Svetkuj zapovjedne blagdane i slušaj pobožno svetu misu u nedjelju i zapovijedne blagdane!

 

 

 

Od crkvenog do narodnog jezika

 

Hrvati su jedini katolički narod zapadne Crkve koji je od pantivjeka – što se zna već od početka X st. u doba kralja Tomislava – uživao pravo, bar u nekim krajevima, slaviti bogoslužje na narodnom jeziku.

 

Ta tisućljetna baština hrvatskog katolicizma na II vat. saboru je znatno utjecala da se uveo narodni jezik u svetoj misi kod svih naroda.

 

Tom odlukom Crkva je dala na neki način priznanje onima koji su rabeći narodni jezik u bogoslužju doprinjeli i njgovom književnom razvitku i očuvanju narodnog bića od presezanja tuđinaca.

 

Na tom su području trajne zasluge stekli u prvom redu domaći glagoljaši, koji su rukom ispisivali knjige, kasnije ih prvi i tiskali (prvotiskana knjiga Misal iz 1483). Tiskovno umjeće su preuzeli od Zapada, ali su ostali vjerni domaćem jeziku.

 

Tiskan je Misal po odobrenju rimskog dvora.

 

Nedugo zatim poznati humanista i otac hrvatske književnosti Marko Marulić tiskao je svoje djelo “Judita” 1501 godine. Biskup Šimun Kožić zadranin tiskao je više liturgiijskih knjiga, i među njima svoj remek djelo Misal hrvatski. (v Rici  1531 ). Zatim je mnoštvo naših  svećenika-redovnika: Bernardin Splićanin, Mavro Vetranović, Ivan Bandulavi. Bartul Kašić, otac prve pisane Hrvatske granatike, Franjo Glavinić, Matija Divković,, Ivan Belostenec,  Filip Grabovac, Andrija Kačić-Mijošić i toliki drugi do naših dana.

 

 

Svima ugodna nedjelja i blagoslovljen radni tjedan. Neka vas sve prati zaštita Svete Nediljice i Božji blagoslov !

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here