POVIJEST ŽUPE CRNICA
Naziv Crnica
Crnica je nekada bila predgrađe grada Šibenika, a danas je dio Grada i to zapadni dio grada Šibenika. Crnica se spominje 1298. godine, a to je godina osnutka Šibenske biskupije. Za sam naziv ”Crnica”, imamo dvje teorije:
Prva je teorija, dolazi, najvjerojatnije, od pojma “crn” ili “crnika”, pošto je to područje nekada bilo prekriveno crnogoričnom šumom.
A druga je teorija, manje vjerojatna, naime, neki tvrde da naziv Crnica dolazi od ”crne kuge” koja je harala Šibenikom i daljnjom i bližnjom okolicom Grada, pa tako i Crnicom (1648.-1659.)
Panorama Crnice s crkvom sv. Nediljice i osmogodišnjom školom Jurja Dalmatinca
Prije pojave kuge, Crnica je bila samostalna župa sv. Ilije proroka od 1610. do pojave kuge 1649. godine. Godina 1649. bila je kobna godina za Šibenik i za župu Crnica kada je gotovo cijelo pučanstvo pomrlo od kuge. Pošast kuge je harao tim područjem desetak godina. Nakon prestanka haranja kuge Crnica je naseljena novim pučanstvom iz Petrova polja, Zagore i Moseća. Župa Crnica je tada pripojena varoškoj župi Gospe van Grada u čijem je sastavu ostala sve do 4. studenoga 1966. god., kada su nastale dvije zasebne župe u Crnici: Župa Bezgrješnog začeća B.D. Marije u Crnici uz crkvicu Sveta Nedilica i Župa Pohođenja Marijina u Njivicama uz crkvicu Svete Elizabete. Uz crkvicu sv. Elizabete je kasnije sagrađen 1988.g. pastoralni centar Svetog Leopolda Mandića, sa istoimenom crkvom posvećena hrvatskom svecu, Leopoldu Bogdanu Mandiću koja je postala i župna crkva za tu župu. Stare župne matice su za obje novonastale Župe, do osnutka župa, bile skupa s varoškim Maticama župe Gospe van Grada, kojoj je ta teren do tada pripadao. Nove, vlastite Matice obiju župa vode se posebno Matice župe Njivice i Matice župe Crnica od osnutka obiju župa 1966. godine.
OSNOVNA ŠKOLA U CRNICI
Škola je sagrađena u šibenskom predgrađu Crnica 1970. godine. To je
četiri godine nakon osnutka župe Bezgrješnog začeća BDM u Crnici.
Školi “JURJA DALMATINCA” u Crnici pripadaju i dvije područne škole, škola u Bulicama i škola u Konjevratama. Sveukupni broj učenika je nekoliko stotina od I.do VIII. razreda.
U osnovnoj školi “Juraja Dalmatinca” u Šibeniku se održava redovito, u sklopu redovite nastave, i školski vjeronauk prema školskom rasporedu. Imaju tri vjeroučitelja. Vjeroučitelji su u školi: s. Irena Delić, gosp. Antonela Hajdić i Perica Brković.
Župnik Crnice fra Nikola Ćurčija nije uključen u školski vjeronauk zbog zdravstvenih razloga i prelazka životne dobi. Usprkos toga, ipak redovito surađuje sa školskom upravom, vjeruučiteljima i nastavnicima. Posebno u raznim prigodama i školskim priredbama.
Osmogodišnja škola Jurja Dalmatinca u Crnici
DOM ZDRAVLJA U CRNICI
Na teritoriju Župe Bezgrješnog začeća BDM u Crnici se nalazi Dom zdravlja. Zgrada je vrlo reprezentativna na križanju ulice Kralja Zvonimira i početku ulice Ive Zaninovića. Dom zdravlja je na usluzi svim građanima grada Šibenika.
Dom zdravlja u Šibeniku – Crnica
Tako župa ima na svom župnom teritoriju tri važne društvene ustanove: Osmogodišnju školu, Dom zdravlja i Župu Bezgrješnog začeća BDM sa župnom crkvom Svte Nediljice.
CRKVA SV. NEDILJICE U CRNICI
Nalazi se na zapadnoj strani grada Šibenika dio grada zvan Crnica. Pogled od glavni ulaznih vrata crkve je na zapad, na novu šetnjicu uz more koja vodi do novog Šibenskog kupališta, gradske plaže Banj.
Crkva s pogled na Banj koji je danas postao gradsko kupalište od 2012. g.
Sveta Nediljica uskrsnuća Gospodinova
Srednjovjekovna je crkva sagrađena u 15. st. ( 1460. god.) uz same srednjovekovne Gradske zidine na uzvišici iznad mora i uvale Roško. Crkva je sagrađena na ranijim temeljima neke starije crkve i posvećena je svetačkom danu u tjednu Svetoj nedjelji. Zato se od početka crkve naziva u narodu, crkva Svete Nediljice. Crkva je kroz svoju dugu i burnu povijest više je puta rušena i obnavljana, tako da je ova sadašnja crkvica treće izdanje po redu koje je u svom postojanju više puta djelomično i nestručno obnavljana, posebno njzin unutrašnji dio. Crkva se spominje 1460 godine. Poznati šibesnki humanist Juraj Šižgorić spominje ju u 1486. godini ovim riječima:”Postoji u uvali pristanište zvano Roško po vrelu Roško koje protječe uskim koritom s klisure na kojoj je stari hram sagrađen u čast dana Nedjelje…”, od te nekadašnje crkve do danas nije ostalo nikakvih tragova, ali je na tom mjestu kasnije sagrađena nova crkva slična današnjoj.
Prema imenu, koje i danas nosi, crkva u Crnici sagrađena je u čast prvoga dana u tjednu, kojega hrvatski vjernici zovu – nedjelja, a u ovom kraju Sveta Nediljica, to jest crkva je sagrađena u čast dana nedjelje, uskrsnuća Gospodinova – Uskrsa.
Tako bismo, s pravom, crkvu u Crnici mogli nazvati jedinstvenim imenom: Sveta Nediljica uskrsnuća Gospodinova.
Crkva je posvećena Bezgrješnom začeću BDM. Bezgrješno začeće BDM je kao patron, zaštitnica i naslovnica župe, a slavi se 8. prosinca. Crkva je smještena u groblju Crnica. Veličina vanjskog dijela crkve je 10,50 m x 4,40 m. Crkva ima kor, te kameni zvonik na preslicu. Dva zvona, zvone na elektronski pogon. Komanda i sat su smješteni u sakristiji crkve. Unutrašnjosti dimenzija crkve: dužina c.10 m, širina c. 5 m visina c.5 m. Dimenzija kora: dug 5 m, širok 2,5 m. Dimenzija prezbiterija: 3,60 x 3,62 m. Dimenzija sakristije: duga 3,50 m, široka 3,50 m, visoka 1,80 m .
Crkva sv. Nediljice s grobljem u Crnici
100 stepenica od crkve do morske uvale Veslo
Župa Crnica svojom južnom i zapadnom granicom izlazi na morsku uvalu Veslo, (nekada Roško) i na novonapravljenu šetnjicu uz more (2008-2010) koja vodi do nedavno otvorenog gradskog kupališta Banj (2012).
100 stepenica do mora
Od crkve sv. Nediljice vode 100 stepenica na more, na lijepo uređenu šetnjicu uz more i do gradskog kupališta Banj, koje je proradilo 2012. godine.
Prezbiterij crkve sv. Nediljice u Crnici
Dvije oltarne slike: od nepznatog autora iz 17. st. i V. Šerića iz 1989.
Oltarna slika od nepoznatog umjetnika iz 17. st. Restaurirana i vraćena na oltar 2014.g.
Oltar je u crkvi jedan i posvećen Bezgrješnom začeću BDM. Na njemu je oltarna slika i tabernakul te šest kandelira ukrasnih i četiri svjećnjaka obična sa svijećama koje se pale za vrijeme službe Božje. Ispred oltara kamena menza na kojoj se slavi misa. Na menzi je stalak za misal i oltarni mikrofon. Svećenik je okrenut prema narodu. Između menze i oltara su stolice za svećenika i poslužitelje. Na lijevoj strani je ambon od drveta, te stalaža sa liturgijskim knjigama za čitanje. Na istoj strani na dnu stepenica kamena krstionica i kameni stalak s uskrsnom svijećom. Još su u prezbiteriju dvije klupa za djecu. Na desnoj starni u prezbiteriju je stolić-stalaža gdje se stavlja kalež i posudice s vinom i vodom. Pokraj stolića na zid je pričvršćeno pojačalo za razglas. Na istoj strani, na dnu stepenica prezbiterija, podij i stolić za sintesaizer (Cassio) i stolica za svirača, U prezbiteriju postoje dva prozora sa sjeverne strane jedan i s južne strane jedan. Na zidu veliki križ s jedne strane prezbiterijalnog oluka, a sa druge strane postavljen je pano za projekcije pjesama koje se pjevaju preko mise. Digitalni projektor je postavljen s južne strane na izd ispred pobočnih vrata crkve.
Prezbiterij i oltarna slika iz 1989.g. (V. Šerić) na oltaru do 2014.
Lađa crkve
U lađi crkve je smješteno 16 crkvenih klupa na drnu crkve četiri nešto kraće, a ostale su jednake. U crkvi, prezbiteriju i koru ima 11 banaka i 12 stolica. Zidovi lađe s desne i lijeve strane su oslikani svetačkim prizorima i anđelima tamnom bojom kao i strop i luk na prezbiteruju. Na zidovima lađe s desne i lijeve strane ima po jedna niša. Na lijevoj strani u niši su kipovi svetog Ćiril i Metod, a na desnoj strani su kip Srca Isusova i Gospin kip. Na zidu crkve su 14 stajališta križnog puta. Jedna slika BDM iz Međugorja. Na desnoj strani na izlazu iz crkve je oglasna tabla i štand za vjerski tisak i sa škrabicom. Rasvjeta crkve je stara ali još služi. U prezbiteriju je neonsko svjetlo i vječno svjetlo. U lađi crkve čoka i na zidovima s dese i lijeve strane po tri lustera. Ima još luster ispod kora, na koru i na izlazu iz crkve te žarulja nad vratima u kor i luster u sakristiji. U crkvi, sakristiji i koru je postavljen podni tapet. I klupe su u crkvi tapecirane. Na crkvi je četvreo vrata, glavna, sporedna, na koru, te unutarnja na sakristiji.
Lađa crkve s prezbiterijem s dva crna anđela sa svake starne i sa strane vidi se dio stigma sv. Frane
U lađi crkve su četri mala polukružna prozora s južne strane dva i sa sjeverne strane dva. Na ulaznim vratima u crkvu je kamena kamenica uza zidu za voduta i na ulaznim vratima u kor.
Sakristija crkve
Sakristija se nalazi na sjevernoj strani crkve. Ulaz je u sakristiju iz crkve.
Crkva sa sakristijom
Veličina sakristije je 3,40 m x 3,20 m. Ulaz u sakrisrtiju je samo nutarnji na desnoj prednjoj strani lađe do prezbiterija. Na sakristiji su dva mala prozorčića: jedan sa sjeverne strane i jedan sa zapadne strane. Zaštićena su gustom žičanom mrežom. U sakristiji je elekrtonski uređaj za zvonjenje i sat. Jedan veliki ormar za liturgijsku robu i jedan za robu ministranata. Jedan manji ormar za liturgijsko posuđe, te još jedan manji ormar za razne knjige, partiture za pjevanje, pokretni razglas, razglasna kutija i druge stvari. Jedan ormar je za voštane svijeće, lumine i druge potrebštine. Jedan stol služi kao uredski stol i jedan stol služi za aranžiranje cvijeća, pripravljenje i čišćenje voštanih svijeća itd. U sakristiji je jedan veliki križ, jedan mali križ, te uokvirena slika sv. Josipa, uokvirena slika okrunjena glava Isusova, plan župe, uokvirene slike pape i šibenskog biskupa. U sakristiji se nalazi levandin s vodom i ogledalo.
Kor crkve
U crkveni kor se ulazi sa izvanjske strane. Stepenice i vrata su s južne strane na pročelju crkve. U koru je kamenica za vodu i škrabica za milostinju. Ima šest banaka za sjediti te prorez štropa za šufit kako bi se došlo do zvona, te razglasna kutija na sjevernoj strani.
Umjetnine u crkvi
Gospina slika na oltaru, Gospa s djetetom Isusom iz 17 st.
U niši glavnog olatara nalazi se obnovljena Gospina slika s djetetom nepoznatog autora iz 17.st.
Slika je postala u svojstvu kulturnog dobra RH, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na listu zaštićenih kulturnih dobara, pod brojem Z-6207. Slika je obnovljena uz pomoć Republike Hrvatske te vjernika i župnika, Župe Bezgrješnog začeća BDM u Crnici. Obnova je trajala od 12. lipnja, 2012., do 5. procinca, 2014., kada je slika povraćena u crkvu sv. Nediljice. Djelatnici Konzervatorskog zavoda iz Splita su postavili restauriranu Gospinu sliku na glavni oltar, petak, 5.prosinca 2014. Restauraciju slike je podmirila jednu polovicu Hrvatska Republika, a dugu polovicu vjenici i župnik župe Bezgriješnog začeća BDM. u Crnici. Župa je u dvije rate isplatila po 25.000 kn. Dkle, sve skupa 50.000 kn. Bilo nam je drago sudjelovati, kao župa, u tom kulturnom i vrijednom projektu na kojem su dvije godine imali, dvoje mladih restauratora posao.
Još su umjetnine u crkvi na zidovima: postavljenih 14. postaja Križnoga puta. Budući da su bezvrijedne i oštećene, potrebno će ih biti u buduće zamijeniti s novim postajama manjih dimenzija. Na zidu sjeverne i južnese strane, nalaze se naslikane dvije slike pravokutnoga oblika izrađene uljenom tehnikom na suhoj žbuci. Slike su tamnijega koloriteta i u donjem dijelu ih presjecaju niše u zidu za kipove.
Na sjevernom zidu nalazi se slika, prizor koji prikazuje motiv Gospe Lurdske, i sv. Bernardice u pratnji anđela.
Gospa Lurdska, križne postaje i niša u zidu sa srcem Isusovim i Gospom.
Na južnom zidu simetrično, nalazi se slika, motiv koji prikazuje Stigmate sv. Franje, s likovima sv. Franje i sv. Leona. Iako su skromnih umjetničkih vrijednosti i ne odgovaraju interijeru, ali ostavljene su kao uspomena na nekadašnju dekoraciju.
Uz spomenute slike još su dvije slike uz trijumfalni luk, dva crni anđeli koji su također sačuvani, kao uspomena na nekadašnju dekoraciju.
Svod (strop) je jednostavna pačetvorina na kojem je bio okvirni dekorativni ukras, ali je nestao u oličenju zidnih površina. U sredini stropa je otisnut figurativni motiv koji prikazuje: U sredini stropa oslikan je motiv Pohođenje BDM i rodici Elizabeti. Skromne je umjetničke vrijednosti kao i ostale slike, ali radi uspomene ostalao je do danas.
Pohod B.D. Marije rodici Elizabeti na stropu crkve
Župnikov stan
Zahvaljujući susretljivosti franjevačkoga mjesnog bratstva, kroz skoro pedeset godina župnik Crnice je mijenjao mjesto boravka. Tako je, kao župni stan, najčešće služio franjevački samostan sv. Lovre na Gorici, te župna kuća Gospe van Grada u Varošu.
Od 1. veljače 2008. župnik Crnice se nastanio u novi Franjevački samostan Sv. Ante Padovanskoga na Šubićevcu, sa još četvoricom okolnih župnika i ostalom braćom koja su u zaslužnoj mirovini.
Sadašnji župnik fra Nikola Ćurčija je došao u župu Crnica u godini 40-te obljetnice župe, 2006. godine. Tada je odmah pokrenio Župni lista “Sveta Nediljica” za Božić 2006. g., a 2007. godine otvorio vlastitu web stranicu župe: www.zupa-crnica. net . U župi Crnica je oko 470 obitelji, i oko 1320 vjernika. Župnik fra Nikola je rođen u Lišanima 1942., svečano zavjetovan u Makarskoj 1966., zaređen za svećenika u Šibenikoj katedrali 1969., a župnik je u Crnici od srpnja 2006. godine.
Adresa župne i župnog stana
Župni ured: Bezgrješno Začeće Blažene Djevice Marije, Crnica-Šibenik
Ulica: Bana Ivana Mažuranića 3A. 22000 Šibenik.
Stan Župnika: Franjevački samostan svetoga Ante, Šubićevac-Šibenik
Bana Ivana Mažuranića 3A 22000 ŠIBENIK
Telefon: 022/ 312-679.
Mobitel: 098/ 91 51 222.
E-mail: nikola.curcija@si.t-com.hr
Web stranica župe: www.zupa-crnica.net
Matični broj župe: 01912518 i OIB župe: 621 551 259 11
Žiro račun župe: 2411006-1121000204 Jadranska banka d.d. Šibenik
Franjevački samostana Sv. Ante na Šubićevcu
