SHARE

Osnivanje novih župa u šibenskoj okolici i u Šibeniku

Vjerske zajednice u Hrvatskoj nakon II. svjetskog rata

Djelovanje vjerskih zajednica u Narodnoj Republici Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata, tako i Katoličke crkve, određivao je Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1953. godine. Zakon je imao 24 člana i previše je bio rastezljiv i davao je lokalnim vlastima previše ovlasti u odlučivanju. Iako je vjera, prema ovom Zakonu (čl. 1.), bila privatna stvar svakoga građanina, vjernici su bili slobodni u ispovijedanju vjere samo u vjerskim prostorima.

Kao nadopunu na Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, Izvršno vijeće sabora Narodne Republike Hrvatske, od 12. srpnja 1961., donijelo je Uredbu o pravnom položaju vjerskih zajednica. Ovom Uredbom državne vlasti su odredile značenje crkvenoga prostora koji mora služiti samo u vjerske svrhe. Vjerska zajednica, prema Uredbi, dužna je obavijestiti općinski Odjel za unutrašnje poslove ako želi da nova zgrada, odnosno nova prostorija, služi za vjerske obrede. Iako je, prema Uredbi (čl. 1.), vjerska zajednica samo dužna obavijestiti općinski Odjel za unutrašnje poslove o novim prostorijama, u stvarnosti je, često, trebalo dugo čekati odobrenje, odnosno uporabnu dozvolu.

Odnos Crkve i Države odredio je Protokol između Svete Stolice i Vlade tadašnje Yu-države, potpisan u Beogradu 25. lipnja 1966. godine. Prema Protokolu, katolički svećenici su dužni obavljati vjerske obrede samo u crkvenim prostorijama bez političke zloupotrebe.

Biskupske ovlasti u mjesnoj Crkvi

Tadašnji biskup koristeći ovlasti mjesnoga biskupa, sukladno kanonu 1428. par. 1., odnosno pozivajući se na kanone 216. i 1427. crkvenoga Zakonika,  msgr. Josip Arnerić tadašnji Šibenski biskup odlučio je osnovati nove župe na šibenskom području. U jugoistočnom dijelu šibenskoga dekanata, 19. kolovoza 1964., osnovao je dvije župe:

Župu Sv. Josipa Radnika u Ražinama, jer se Donje Polje, oko Tvornice lakih metala (TLM), napučilo radničkim stanovništvom, i

Župu Uznesenja Marijina u Grebaštici, jer se oko Jadranske magistrale povećao broj novoizgrađenih stambenih kuća.

U to vrijeme na području grada Šibenika bile su samo tri župe: Župa Sv. Jakova u Gradu, Župa Sv. Križa u Docu i Župa Gospe van Grada u Varošu.

Industrijska revolucija 60-tih prošlog stoljeća

Budući da je industrijska revolucija 60-ih godina 20. stoljeća napučila mnoštvo radničkoga stanovništva kako na gradskom području Šibenika tako i u prigradskim naseljima, msgr. Arnerić osnovao je, 4. studenoga 1966., šest novih župa šibenskoga dekanata:

Župu Srca Isusova na Baldekinu (odluka br. 971).

Župu Bezgrješnoga Začeća u Crnici (odluka br. 972).

Župu Pohođenja Marijina u Njivicama (odluka br. 973).

Župu Uznesenja Marijina u Bilicama (odluka br. 974).

Župu Gospe od Zdravlja u Dubravi (odluka br. 975) i

Župu Sv. Jeronima na Meterizama (odluka br. 976).  

Iznad jadranske magistrale, jugoistočno od Drniške ceste, nastalo je, 70-ih godina 20. stoljeća, novo gradsko naselje na Šubićevcu, koje je pripadalo župi Sv. Jeronima na Meterizama. Msgr. Arnerić i u tom novom gradskom području osnovao je, 13. studenoga 1978., novu župu:

Župu Sv. Ante Padovanskoga na Šubićevcu.

Budući da je tada šibenski dekanat imao 26 župa, msgr. Arnerić je, 1978., osnovao i dva nova dekanata:

Rogoznički dekanat sa šest župa i

Ražinski dekanat s osam župa, a

Šibenski dekanat je imao četrnaest župa, osam gradskih i šest prigradskih župa.

Osim Župe Gospe van Grada u Varošu, msgr. Arnerić povjerio je pet novih gradskih župa Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja:

Župu Bezgrješnoga Začeća u Crnici,

Župu Uznesenja Marijina u Bilicama,

Župu Gospe od Zdravlja u Dubravi,

Župu Sv. Jeronima na Meterizama i

Župu Sv. Ante Padovanskoga na Šubićevcu.

Osnivanje Župe Bezgrješnog začeća BDM u Crnici

Tadašnji biskup msgr. Josip Arnerić osnovao je, 4. studenoga 1966., šest novih župa šibenskoga dekanata. Župa Bezgrješnoga Začeća Blažne Djevice Marije u Crnici jedna je od tih novoosnovanih župa. Župu je osnovao od djela teritorija Varoške župe Gospe van grada. Biskup je to učinio prema Odluci br. 972./66. dokumenta o osnivanju župe i dokumenat br. 977/66 odluka o skraćivanju župe Gospe van Grada.

Na području Župe Bezgrješnoga Začeća u Crnici, prema župnoj evidenciji zadnjih godina stanuje od 350 do 500 katoličkih obitelji u kojima živi od 1200 do 1500 vjernika. Župa se pribraja šibenskom dekanatu koji ima četrnaest župa, osam gradskih i šest prigradskih župa.

Gradske župe i zaštitnici župa:

Župa katedrala. Sv. Jakov, 25.7.

Župa Gospe van Grada, Mala Gospa, 8.9.

Župa sv. Križa, u Docu. God križa 27.3.

Župu Srca Isusova, Baldekin. Petak iza II ned. po Duhovima.

Župu Bezgrješne, Crnica. Bezgrješno začeće, 8.12.

Župa sv. Petra, Vidici. Sv. Petar i Pavao 29.6.

Župu sv. Jeronima, Meterize. Sv. Jeronim 30.9.

Župa sv. Ante, Šubićevac. Sveti Ante Padovanski 13.6.

Prigradske župe i zaštitnici župa:

Župu Pohođenja Marijina, Njivice. Pohođenje BDM 31.5.

Župa sv. Nikole, Mandalina. Sv. Nikola, 6.12.

Župu Uznesenja Marijina, Bilice. Velika Gospa, 15.8.

Župu Gospe od Zdravlja, Dubrava. Prikazanje BDM, 21.11.

Župa sv.Ivana Krstitelja, Zablaće. Sv. Ivan Krstitelj, 24.6.

Župa sv. Roka, Zaton. Sv. Roko, 16.8.

Granice župe Bezgrješnog začeća BDM

Župa se nalazi na predjelu gradske četvrti Crnica na sjeveru-zapada grada Šibenika. Sa sjevero-istočne strane graniči sa župama: Gospe van grada (Varoš) djeli ih Istarska ulica. Parni brojevi pripadaju župi Crnica, a neparni župi Varoš. Magistralna cesta i brdo Šubićevac župu Crnica dijeli od Župe sv. Ante Padovanskog (Šubićevc). Sa zapadne strane graniči sa župom Pohođenja Marijina (Njivicama). Crta razgraničenja je na sjevernoj strani Stara cesta sa sjevero-istoka i na jušnoj starni Drvarska cesta s jugo-zapada. Parni brojevi Drvarske ulice pripadaju Župi Njivice, a neparni brojevi ulice Župi Crnica koji vode sve do na obalu mora. S južne strane graniči sa Župom Sv. Križa u Docu. Dijeli ih srednjovjekovni gradski zid koji seže do morske obale.

Srednjovjekovni zid ima vrata koja povezuju dvije župe, Dolac i Crnicu, i dvije župne crkve, crkvu svetu Nediljicu i crkvu svetog Križa.

Župa Crnica svojom južnom i zapadnom granicom izlazi na morsku uvalu Veslo, (nekada zvano Roško) i na novonapravljenu šetnjicu uz more (2008-2010) koja vodi do nedavno otvorenog gradskog kupališta Banj (2012). Od crkve svete Nediljice vodi 100 stepenica do mora, te nas izvode na lijepo uređenu šetnjicu uz more i do novog gradskog kupališta Banj, koji je otvoren za kupanje u ljeto 2012. godine.

 

granice

Granice župe Bezgrješnog začeća BDM u Crnici

Pripadajuće ulice Župi Gospe Bezgrješne u Crnici

Istarska ulica parni brojevi, Primorska ulica, Tijatska ulica, Put Vuka Mandušića,

Ulica Kralja Zvonimira od br. 25. pa do kraja i od br.112. pa do kraja. Stara cesta, Kaprijska ulica, Ulica sedmog kontinenta, Put Tanaje, Ivanjski put prema tvrđavi, Ulica Stipe Zaninovića do br. 46. Ulica Paške trlaje, Zagrađe, Ulica Ive Zaninovića, Drvarska ulica neparni brojevi, Kornatska ulica, Mosećka ulica, Biogradska ulica, Ulica Drniških žrtava, Bregovita ulica, Ulica Razorska,Tišnjanska ulica, Banjevačka ulica i Bilička ulica.

Ime Župe

U narodu se upotrebljavaju čak tri imena za župu: Jedni je nazivaju župa Crnica, pema istoimenom djelu grada Šibenik-Crnica u kojem se župa nalazi. Drugi je zovu župa svete Nediljice po istoimenoj crkvici svete Nediljice u Crnici, koja je od osnutka župe postala župna crkva. A pravo je službeno ime u svim crkvenim i državnim dokumentima koje je dao tadašnji osnivač župe Šibenski bikup Josip Arnerić. On ju je naslovio službeno u osnivačkom dokumentu:

Župa Bezgrješnog začeća BDM. Šibenik – Crnica.

Tako stoji i na službenom pečatu župe. Biskup je vjerojatno to ime dao po staroj oltarnoj slici Bezgrješne Djevice sa djetetom Isusom u crkvici svete Nediljice, koja je stajala u niši oltara od 17 st. do 1989. godine kada je postavljenja nova slika rad umjetnika Vlade Šerića. Kako je stara slika državno kulturno dobro iz 17 st. vjernici su je željeli renovirati i ponovno vratiti na oltar. Uz državnu, vjerničku i župnikovu pomoć slika je renovirana kroz dvije godine u Kozervatorskom zavodu u Splitu i krajem 2014. godine povraćena na svoje staro mjesto na glavni oltar crkve svete Nediljice u Crnici. Točan datum povratka i postavljanja obnovljene Gospine slike je bilo u petak na prvi dan trodenvnice, pred glavnu svetkovinu župe Bezgriješnoga začeće B. D. Marije., 5. prosinca, 2014. godine u popodnevnim satima.

Iako je župnik fra Nikola bio odsutan, radi teške operacije na mozgu koju je uspješno obavio na Rebru 23.11.2014. u Zagrebu te je ostao na rehabilitaciji sve do pred Uskrs, oltarna obnovljena slika je postavljena na glavni oltar uz prisustvo zamjenika župnika fra Bože Ćurčije župnikova brata, a župnika u Konjevratama.

Dogma o Bezgrješnom Začeću BDM.

Blažena Djevica Marija potvrdila je u Lurdu, 11. veljače 1858. skromnoj djevojčici Bernardici svoje ime: Ja sam Bezgrješno Začeće. Četiri godine prije Gospina ukazanja u Lurdu, godine 1854., papa Pio IX., bulom Ineffabilis Deus proglasio je dogmu o Bezgrješnom začeću u kojoj je izjavio: Preblažena Djevica Marija u prvom trenutku začeća, jedinstvenom je milošću spašena i povlasticom svemogućega Boga, u predviđanju zasluga Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila očuvana od svake ljage istočnoga grijeha.

U ikonografiji zapadnoga kršćanstva lik Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije prikazuje se na temelju Apokalipse (Otkr 12.1) kao stojeći lik, u bijeloj haljini i plavetnom ogrtaču, oborena pogleda, okrunjena vijencem od 12 zvijezda, stojeći na polumjesecu i na kugli zemaljskoj, gdje nogama satire edensku zmiju koja u ustima pridržava jabuku.

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here