ŽUPNE BOAVIJESTI (od 7. do 14. lipnja 2015).
CEKVA SV. NEDILJICE U CRNICI
U nedjelja, 7. lipnja. Župna misa u 9,00 sati
Deseta je nedjelja kroz godinu, a prva nedjelja u mjesecu lipnju.
Preko župne mise molimo za svećenička i rdovnička zvanja, a milostinja koja se sakuplja na misi ide za svećenički i redovnički podmladak Šibenskoj biskupiji i Splitskoj provinciji Presvetog otkupitelja.
Molbenica za svećenička i redovnička zvanja
Molbenica se moli, u crkvi sv. Nediljice u Crnici, u sve prve nedjelje u mjesecu kroz godinu.
Crkva, kao zajednica vjere u Isusa Krista, počiva na temeljima apostolske i proročke službe. Tako ima svoje predvoditelje: papu, biskupe, svećenike i đakone. Svi su kršćani pozvani da riječju i životom svjedoče o istini što su je primili na krštenju. Po nalogu Isusovu: Idite po svem svijetu i naučavajte sve narode krsteći ih u Ime Oca i Sina i Duha svetoga. Iz tog poslanja proizlazi opće svećeništvo svakog krštenog vjernika. Na neki način svaki je krštenik svećenik. Ipak, Crkva kao uređena zajednica, izabire neke svoje vjernike koje se na poseban način posvećuju službi navješćivanja evanđelja i slavljenja svetih otajstava. Stoga, svake prve nedjelje u mjesecu, za vrijeme župne mise, molimo Oca nebeskoga da između vjernika odabere radnike za svoju žetvu.
U svaku prvu nedjelju u mjesecu, za vrijeme župne mise u 9,00 sati, molimo Molbenicu za svećenička i redovnička zvanja i prikupljamo milostinju za uzdržavanje svećeničkih i redovničkih kandidata. Okupili smo se, kao Župna zajednica i ove prvu nedjelju u mjesecu lipnju, u crkvi Svete Nediljice, prema preporuci mjesnoga biskupa, dragi vjernici, pomolimo se Ocu nebeskom za svećenička i redovnička zvanja.
- Gospodine, obdari svoju Crkvu i ovu Župnu zajednicu svetim i vrijednim upaviteljima: daj da se kršćani trajno raduju njihovu mudrom vodstvu, molimo te…
- Gospodine,Ti službu pastira naših duša nastavljaš preko svojih zamjenika: daj nam uvijek predvodnike koji će nas tvojim putem voditi, molimo te…
- Gospodine, odaberi među svojim vjernicima za svete pastire naših duša: daj da po primjeru Dobroga Pastira vode tvoje stado putem vječnoga spasenje, molimo te…
- Našim pokojnim župnicima, i svima pokojnim župljanima koji su im pomagali u njihovu poslu, podari nebesko kraljevstvo, molimo te
Pomolimo se:
Budi nam na pomoć, Gospodine, Oče Sveti, Svemogući i vječni Bože. Ti dijeliš duhovne službe i svakome vjerniku povjeravaš njegov dio odgovornosti u svojoj Crkvi. Ti, izvore rasta i svakoga napretka, svojim vjernicima podari duhovne pastire koji će ih voditi u ime tvoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, koji s tobom živi i kraljuje, u jedinstvu Duha Svetoga, Bog po sve vijeke vjekova. Amen.
ŽUPNIKOVA NEDJELJNA PROPOVIJED
Na temu: Čovjek kakav jest i kakav može biti ?
Dragi vjernici!
U prvom čitanju današnje nedjelje čuli smo kako je čovjek velika nepoznanica, velika zagonetka, čudno i neshvatljivo biće ove zemlje.
Pjesnički prikaz o stablu spoznaje dobra i zla kojega upravo čusmo s prvih stranica naše Biblije jest najava čovjeka kakav jest i, kakav može biti čovjek. Čovjek je slobodan. Pred čovjekom je izbor izabrati: dobro ili zlo. Čovjek je slobodan ispružiti ruku za zabranjenim voćem, ali je i, odgovoran za taj izbor i za posljedice koje slijede nakon toga izbora. O tome nas poučava prva knjiga Biblije o padu i grijehu prvih ljudi, i najava spasenja od Boga.
Čovjekova sloboda je često puta grob njegova mira i sreće. Takvih iskustava imamo svi na pretek, uvijek kad smo u slobodi posegli za zlom, kada smo pošli u krivo, opekli smo se. Pogriješili smo.
Čim čovjek pruži ruku za otrovom, za grijehom, odmah progleda, i vidi da je gol, bijedan, griješan, i skriva se od lica Gospodnjega, i o tome nas izvješćavaju prve stranice Biblije.
Tako je bilo s čovjekom na početku, tako biva s čovjekom i danas. Zato je čovjekova glavna preokupacija pronaći prekrivač. Zato čovjek pravi pregaču, da sakrije svoju golotinju, pokušava se opravdati… izgovorima, zmija me prevarila…
Čovjek je slobodan i u svojoj slobodi se može suprostaviti i samome Bogu i suprostavio se (Adam i Eva) i zato su platio zeh i mi ga još i danas plaćamo, kao njihovo potomstvo.
No ipak poslije čovjekova pada nije sve propalo. Bog traži načina kako čovjeka spasiti i nudi spasenje. To je prva vjesela vijest, pra evanđelje.
I današnji čovjek u svojoj slobodi može vjerom, nadom i ljubavlju prihvatiti Božju riječ. Može prihvatiti Božju ponudu, može prihvatiti Božju ljubav i vlastito spasenje. Ponuda je tu s Božje strane. Na čovjeku je da ju prihvati, ili odbije. Iz toga povjerenja, iz te vjere u Boga, i prihvaćenje negove ponude spasenja niče novi čovjek, Bogoliki čovjek, spašeni čovjek.
Tom Božjem projektu spasenaj pridonose ljudi velike vjere i povjerenja u Boga. A takvih je ljudi bilo uvijek u povijsti i s takvim ljudima Bog računa.
Takv je bio: Abraham, praotac naše vjere, takav je bio Mojsije, vođa naroda, takav je bio Jeremija prorok, takva su bila braća i majka iz knjige Makabejaca, takav je bio apostol Pavao, takvi su bili nebrojeni mučenici i svjedoci vjere kroz čitavu povijest kršćanstva i izvan krešćanstva. Takva je bila BD Marija kada je prihvatila Božju ponudu da bude majka Spasiteljeva.
Takva je vjera dičila i naše pređe, koji su prihvatili vjeru i spasenje od VI. do IX st. kad smo se počeli kao narod pokrštavati i prihvaaćti Isusovu veselu riječ spasenja. Takva vjera, braćo i sestre, ne može ne dovesti čovjeka do skromnosti, do zahvalnosti i ljubavi. Takva vjere i povjerenje u Boga je pokazatelj zrelog čovjeka u svim vidovima njegova života.
Kada u tom svijetlu gledamo tekstove iz današnjeg prvog čitanja, uočavamo kako se Adam i Eva nisu baš pokazali fer pred Bogom kao njegova djeca, puna pouzdanja i povjernja u njega. Iznevjerili su mu se. Tražili su sreću izvan Boga. I nije čudno kako su završili.
Tako je i danas, braćo i sestre: tko traži sreću izvan Boga nastradat će.
Danas je, kao i nekada jedini naš problem, problem vjere. Nemamo pouzdanja u Boga. Nemamo povjerenja u Boga. A to čovjeka odvodi na stramputicu.
Misliliti da je sreća nekamo drugdje. Bojati se prepustiti čitavi Bogu. Kao da nismo potpuno sigurni, da bi On mogao biti naša podpuna sreća. Zato se čovjek mašamo nastranu, u zabranjeno voće, pa se opečemo… kao i naši praroditelji i toliki drugi nakon njih.
I naši praroditelji; Adam i Eva su misliuli, da ima još nešto mimo Boga, što bi ih moglo usrećiti i tu su se prevarili, a tu se i mi do dana današnjeag varamo.
Sveta Majka Terza je jednom rekla: Tko stavi Boga na prvo mjesto sve mu je na mjestu.
Pokušajmo se u tome vježbati; stavljati Boga na prvo mjesto u svom životu, pa ćemo sidurno doživjeti, kako sve ide drugčije i nabolje u životu, i sve će biti na mjestu, što vam svima i od srca želim. Amen!
VIJESTI IZ ŠIBENSKOG DEKANATA I BISKUPIJE
U petak, 12. lipnja je svetkovina Srca Isusova.
Srce Isusovo se posebno slavi u župi Srca Isusova na Baldekinu i u samostanu svetoga Lovre.
Srce Isusovo na Baldekinu glavna misa u 19 sati
To je svetkovina patrona i naslovnika župe.
Svečana misa u 19 sati u crkvi Srca Isusova na Baledekinu.
Srce Isusovo u crkvi sv. Lovre, glavna misa u 18,30 sati
Franjevački samostan sv. Lovre na Gosici također tradicionalno i svačano slavi Srce Isusovo u samostanskoj crkvi sv. Lovre od 1908.godine. Molitve i litanije Srcu Isusovu se mole kroz čitavi mjesec lipanj, te trodnevnicom 9. do11. lipnja koju predvodi fra Miroslav Busrtuci, župnik Bistrivice. A na samu svetkovinu Srca Isusova mise su u 8,30 sati, a popodnevna u 18,30 sati koji predslavi fra Miroslav Bustruc.
Subota, 13. lipnja je blagdan Svetoga Ante.
Sveti Ante je svsrtac cijelog svijeta i mnoga ga mjesta svečano slave. U Šibeniku i okolici se slavi: Na Šubićevcu, u Rakovu selu i u crkvi sv. Frane na obali.
Sveti Ante na Šubićevcu
U Franjevačkom samostanu i župi organizira se devetodnevna duhovna obnova od 4. do 12 lipnja misom i propovijedi u 19,00 sati.
Tri dana pred blagdan propovijeda fra Zoran Kutleša, župnik u Imotskom.
Na Svetog Antu mise su u crkvi na Šubićevcu: u 7,00 u 9,30 u 11,00 i svečana s procesiom i blagoslovom djeceu 19,00 sati.
Sveti Ante u Rakovu selu
U filijalnoj crkvi župe Dubrave trodnevnica svetom Anti. Misa u 19,00 sati.
Na svetog Antu svete mise su u Rakovu selu: u 10,30 i 18,30 s procesijom i blagoslovom djece.
Sveti Ante u crkvi svetoga Frane
Franjevci konventualci tradicionalno u svojoj crkvi slave svake godine blagdan svetog Ante pa tako i ove godine. Trodnevnica u 19,00 sati.
Na sv. Antu svete mise su crkvi sv. Frane: 7,8,9,10,30,12,17,i 19 sati.
Svečenički dan u Šibenskoj biskupiji
Ove godine svećenici Šibenske biskupije obilježit će završetak mjesečnih susreta sa svećeničkim izletom na otoke Žirije i Kaprij. Polazak iz Vodica.
Šibensko hodočašće u Sinj
U prigodi 300 obljetnice Alke i Gospine pomoći u obrani Sinja,
Šibenska biskupija organizira zajedničko hodočašće svih župa u Sinj. Polazak u subota, 20 lipnja 2015 u 7,00 sati
Zavijet hrvatskih vjernika
Naši hrvatski biskupi zajedno s narodmo u Ninu 1976. godine učinili su zavijet da će hrvatska katolička obitelj dnevno moliti, a nedjeljom i blagdanom slaviti svetu misu.
U crkvi slaviti svetu misu znači iznova doživjeti Kristov spasenjski silask čovjeku, i čovjekovo uzdidizanje k Bogu. U sv. misi Krist dolazi k nama, a oni koji slave svetu misu, su dionici božanskog života. Tako dok se Bog, u slavlju svete misi snizuje u čovjeka, čovjek se po istom slavlju sv. mise i sakramenta uzdiže do Boga.
Kršćansko slavlje mise je zapravo privelegirano vrijeme i mjesto gdje se Božansko s ljudskim, a ljudsko s Božanskim spaja. A to se može događati samo u Kristovoj zajednici Crkvi. Crkva tako u svome bogoslužju, preko samramenata i svete mise, nudi trajno iskustvo predokusa budućeg blaženog i vječnog života. To nas uči bogoslužje i, Zapadne i Istočne Crkve.
Zato, slavlje svete mise u Crkvi, ne smije biti bijeg od svijeta, nego milosno vrijeme (kairos) gledanja i uživanja Božje slave koja prožima čitavu prirodu i svakog čovjeka pojedinačno.
Svima župljanima ugodna nedjelja i blagoslovljen radni tjedan. Neka vas sve prati zaštita Srca Isusova, Svetoga Ante, Svete Nediljice i Božji blagoslov !
