SHARE

 

NEDJELJNE MISE u srpnju i kolovozu u 9,00 sat

Crkva svete Nediljice, Šibenik-Crnica

XIV. nedjelja kroz g . 5. srpnja, župna misa u 9,00 sati                          

XV. nedjelja kroz g. 12. srpnja, župna misa u 9,00 sati  

XVI. nedjelja kroz g. 19. srpnja, župna misa u 9,00 sati        

XVII. nedjelja kroz g. 26. srpnja, župna misa u 9,00 sati       

XVIII. nedjelja kroz g. 2. kolovoza, župna misa u 9,00 sati

XIX. nedjelja kroz g. 9. kolovoza, župna misa u 9,00 sati

Subota,15. kolovoza, župna misa u 9,00 sati, VELIKA GOSPA

XX. nedjelja kroz g. 16. kolovoza, župna misa u 9,00 sati  

XXI. nedjelja kroz g. 24. kolovoza, župna misa u 9,00 sati    

XXII. nedjelja kroz g. 30. kolovoza, župna misa u 9,00 sati   

XXIII. nedjelja kroz g. 6. rujna, župna misa u 9,00 sati POČETAK šk. nastave  

 

VAŽNOST NEDJELJE

Otkako su Hrvati primili kršćanstvo (od 6-9 st.) u našem katoličkom narodu nedjelja, kao Dan Gospodnji, prihvaćena je s osobitim poštovanjem i s velikim duhovnim značenjem. Bio je to od početka svetački dan, a kasnije i neradni dan, što mu kod svih Slavena i ime kaže: Nedjelja=ne djelati=ne raditi. Za razliku kod drugih naroda: n. pr. Domenica, Sonntag, Sunday itd.

Kršćani su Nedjelju darovali cijelom svijetu. To je bilo u vrijeme cara Konstantina kada je dao slobodu kršćanima (313.g.) i kada se kršćanstvo počelo naglo razvijati i širiti. Čitavo društvo se tada uređivalo po kršćanskim moralnim principima. Konstantin je proglasio nedjelju danom svetačkim i danom odmora za sve narode u carstvu.

Povijesna vrela svedoče da je nedjelja svojim kršćanskim sadržajem za nas Hrvate katolike postala duhovno središte i duhovno sidrište.

Hrvati su se nedjeljom odmarali, sastajali i slavili. Nedjelja im je bila središnji i najglavniji dan u tjednu. Posebno su se sastajali u crkvi na nedjeljnom slavlju svete mise. Crkva im je postala glavno duhovno središte susreta i jedino duhovno sidrište u koje su urastali i iz kojega su bogatiji duhovno izrastali.

Iz tjedna u tjedan, iz godine u godinu, iz stoljeća u stoljeće, nedjelja je tako mirno i nečujno tkala duhovno biće vjernika katolika u ovim našim prostorima.

 

VAŽNOST NEDJELJNE MISE

Naši hrvatski biskupi zajedno s narodmo u Ninu 1976. godine učinili su zavijet da će hrvatska katolička obitelj dnevno moliti, a nedjeljom i blagdanom slaviti svetu misu.

U crkvi slaviti svetu misu znači iznova doživjeti Kristov spasenjski silask čovjeku, i čovjekovo uzdignuće k Bogu.

U svetoj misi Krist dolazi k nama, a oni koji slave svetu misu, postaju dionici božanskog života.

Tako dok se Bog, u slavlju svete misi snizuje u čovjeka, čovjek se po istom slavlju svete mise uzdiže do Boga.

Kršćansko slavlje mise je zapravo privelegirano vrijeme i mjesto gdje se Božansko s ljudskim, a ljudsko s Božanskim spaja.

A to se može događati samo u Kristovoj zajednici Crkvi.

Tako naša Crkva u svome bogoslužju, preko samramenata i svete mise, nudi trajno iskustvo predokusa budućeg blaženog i vječnog života. To nas uči bogoslužje i, Zapadne i, Istočne Crkve. Zato, slavlje svete mise u Crkvi, ne smije biti bijeg od svijeta, nego milosno vrijeme (kairos) gledanja i uživanja Božje slave koja prožima čitavu prirodu i svakog čovjeka pojedinačno.

IMG_8076

VAŽNOST IĆI NA SV. MISU

  1. Sudjelovanjem u zajedničkom euharistijskom slavlju u dan Gospodnji posvjedočujemo pripadnost Kristu i njegovoj Crkvi.
  2. Slaveći nedjeljom Euharistiju svjedočimo svoje kršćansko zajedništvo u vjeri, nadi i ljubavi s ostalim vjernicima.
  3. U salvlju svete mise, u isto vriejme, svjedočimo Božju svetost i svoju kršćansku nadu u vječno spasenje.
  4. Na nedjeljnoj sv.misi uz pomoć i nadahnuće Duha Svetoga, učvršćujemo jedni druge, u vjeri, nadi i ljubavi.
  5. Slaveći svetu misu u nedjelju mi kršćani izvršavamo treću Božju zapovijed i prvu Crkvenu zapovijed koje glase: Treća Božja zapovijed glasi:

Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji!

Prva Crkvena zapovijed glasi:

Svetkuj zapovjedne blagdane i slušaj pobožno svetu misu u nedjelju i zapovijedne blagdane!

VAŽNOST SAKRAMENATA

Sakramenti su vrlo važni u životu kršćanina. Oni su usko povezani s Kristom i Crkvom. Krist ih je ustanovio dok je živio na zemlji, i sam je bio vidljivi znak, (vidljivi sakramenat), nevidljivog Boga. I kad je Isus nakon uskrsnuća uzišao na nebo sakramente je ostavio svojoj Crkvi. Tako su sakramenti povezani i s Isusom i s Crkvom. Crkva je na neki način vlasnica sakramenata. Ona ih jedina može dijeliti i samo se u nezinoj zajednici Crkvi mogu primati po nalogu ustanovatelja Isusa Krista.

Isus je i Crkvu osnovao kao vidljivi znak svoje prisutnost na zemlji.

Zajednica Isusovih vjernika, Crkva, od Isusova uzašaća preuzima ulogu Kristova otajstvenog tijela. Ona postaje njegovo otajstveno tijelo na zemlji i po sakramentima dijeli ljudima Kristovu milost i Kristovo spasenje. Crkva dakle, preuzima Kristovu ulogu na zemlji u spasavanju ljudi, kao što je za zemaljskog života to činio sam Isus Krist. Iz svega rečenoga možemo dakle zaključiti, da je KRIST prasakramenat, a negova Crkva je

opći sakramenat, koju je Isus ostavao i dao joj

sedam svetih sakramenata, kao sredstva, s kojima se ljudi spašavati.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

VAŽNOST MOLITVE

Molitva je, u kršćanskom životu, duhovna hrana vjernika. Vjernik se duhovno hrani molitvom, slavljem sv. mise i sakramentima. Preko molitve i kršćanskih slavlja uspostavlja intimni i osobni kontakt s Bogom. Kršćanin bez osobne i zajedničke molitve, bez kršćanskih slavlja i sakramenata je duhovno mrtav. Zato kršćanine moli da bi ostao na životu.

Svim župljanima ugodne nedjelje i blagoslovljeni dani odmora. Neka vas sve prati zaštita, svete Nediljice i Božji blagoslov ! Župnik fra Nikola

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here